srpskom narodu opomena za budućnost, uz obavezu da celom zapadnom svetu stalno poručuju da je to i sramota Zapada.
Stevandić je naglasio da je 4. avgust dan najveće srpske tuge i pijeteta za najveće etničko čišćenje i pogrom od Drugog svetskog rata, koje je sprovedeno nad Srbima, pri čemu nisu pošteđena ni deca u izbegličkoj koloni, ni lica u domu za posebnu negu.
– Ali, bez obzira šta drugi misle o ovom zločinu, mi moramo biti istrajni u kulturi dećanja koju ćemo prenositi budućim generacijama – rekao je Stevandić povodom dana sećanja na stadale i prognane Srbe u vojno-policijskoj operaciji “Oluja”.
Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima “Veritasa”, tokom hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” iz svojih domova proterano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju “Oluja” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svetski eksperti za tu oblast tvrde da je “Oluja” imala sve karakteristike genocida.
te organizacije odobrile i učestvovale u samoj agresiji-kažu u informativno-dokumentacionom centru „Veritas“.
Podsjećaju da je „Oluja“ jedina akcija i događaj u kojoj su Srbi žrtve, koji je suđen pred Haškim tribunalom, i gde su generali hrvatske vojske Mladen Markač i Ante Gotovina osuđeni u prvostepenom postupku, pa potom oslobođeni, iako, dodaje se, sudsko vijeće nije negiralo zločine utvrđene u prvostepenoj presudi.
Takođe, podsjećaju da je u Hrvatskoj za Oluju osuđena samo jedna osoba.
Međunarodni sud pravde (MSP) je, ističu u Veritasu, kroz obrazloženje svoje presude iz februara 2015. godine operaciju „Oluja“ kvalifikovao kao akciju „etničkog čišćenja“, sa napomenom – „Hrvati su htjeli srpsku teritoriju bez Srba, očekujući da oni sami odu, a ne da ih “unište u celosti ili delimično““.
„I umesto da Hrvatska, i bez naloga MSP, odustane od slavljenja akcije etničkog čišćenja i masovnih zločina kao dvostrukog državnog praznika – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, slavlje se iz godine u godinu pretvara u veličanje ustaštva i izlive mržnje prema Srbima. Obećanja o zaštiti manjinskih nacionalnih prava, data od hrvatskih zvaničnika na dan ulaska Hrvatske u EU prije šest godina na trgu Bana Jelačića u Zagrebu, pretvorila su se u svoju suprotnost – srpska zajednica je postala još minornija, obespravljenija i napadanija“, zaključuje se u saopštenju Veritasa
Prema popisu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo 582.000 Srba i 106.000 Jugoslovena, odnosno ukupno oko 650.000 Srba, a 2011. Srba u Hrvatskoj je bilo 184.000.
U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao „Dan pobjede i domovinske zahvalnosti“, dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust, kada je 1995. počela akcija „Oluja“, dan žalosti.
GIPHY App Key not set. Please check settings